Prijavite građevinu na kojoj se nalazi azbestni materijal

Detalji

Kategorija: 2018. godina

Pravilnikom o građevinskom otpadu i otpadu koji sadrži azbest (NN 69/2016), propisano je da jedinice lokalne samouprave od vlasnika odnosno korisnika građevina u kojima se nalazi azbest trebaju pribaviti podatke o lokaciji građevine, procjeni količine, vrste i statusu materijala za kojeg je izvjesno da će postati azbestni otpad i te podatke dostaviti Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.

Zato Vas pozivamo da nam, ukoliko ste vlasnik ili korisnik građevine u kojoj se nalazi azbest,  dostavite ispunjeni obrazac koji se nalazi u privitku ovog dopisa ili ga preuzmete u Općini Oriovac.

Obrazac možete predati osobno ili poštom na adresu Općina Oriovac, Trg hrvatskog preporoda 1, 35250 Oriovac ili poslati e-mailom na : Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

OBRAZAC PRIJAVE

Što je azbest?

Zahvaljujući svojim mehaničkim i kemijskim svojstvima, tj. čvrstoći i visokoj otpornosti na toplinsko i kemijsko djelovanje, azbest se proizvodio desetljećima i bio korišten kao građevinski materijal, najviše za pokrivanje građevina svih vrsta, ali i za oblaganje pročelja, instalacije odvodnje sanitarne vode, a izvan građevinarstva za izradu zaštitne odjeće, brtvljenje cijevi i sl.
U uporabi je zastupljeno šest osnovnih vrsta azbesta (aktinolit, amozit, antofilit, krizotil, krokidolit, tremolit), između kojih su amozit i krokidolit najopasniji po ljudsko zdravlje ukoliko postoji izloženost udisanju njihovih vlakana. Ipak, najčešće korišteni azbest u Republici Hrvatskoj bio je krizotil, koji je ujedno i najmanje opasan.

Od 2006. godine u Republici Hrvatskoj zabranjena je proizvodnja, promet i uporaba azbesta i proizvoda koji ga sadrže.

Važno je naglasiti kako je opasnost od azbesta utvrđena isključivo u situacijama pojave azbestne prašine, tj. oslobađanja finih azbestnih vlakana u visokoj koncentraciji do čega dolazi u procesu proizvodnje te u procesu razgradnje mehaničkim putem, tj. prilikom rušenja, lomljenja, brušenja i sl. postupaka uklanjanja ili održavanja i servisiranja proizvoda iz azbesta ili onih koji sadrže azbest, zbog čega se proizvodi iz azbesta i oni koji ga sadrže tretiraju kao opasni građevinski otpad.

Zbrinjavanje azbestnog otpada

Na žalost, zbrinjavanje azbesta ne provodi se uvijek na organizirani način i od strane ovlaštenih osoba i tvrtki.
Izostanak sustavnog odnosa prema zbrinjavanju azbesta svakako se treba izmijeniti.
Stoga je postupanje prema odredbama Pravilnika iz 2016. izuzetno važno s obzirom da dosadašnji pristup zbrinjavanju azbestnog otpada nije bio sustavan niti cjelovito sagledavan.

Fond i Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja u proteklom razdoblju provodili su i provode program energetske obnove u zgradarstvu (javnih, višestambenih i obiteljskih zgrada), program korištenja obnovljivih izvora energije poticanjem ugradnje učinkovitijih uređaja i solarnih panela, dok je zbrinjavanje azbesta u zgradarstvu bilo zastupljena samo kroz sufinanciranje troškova odlaganja otpada koji sadrži azbest.

Obaveze koje proizlaze iz Pravilnika o otpadu koji sadrži azbest

Već spomenuti Pravilnik o građevnom otpadu i otpadu koji sadrži azbest (Narodne novine 69/2016) predstavlja podzakonski akt kojim su utvrđeni sustavi upravljanja građevnim otpadom i azbestnim otpadom.
Odredbama Pravilnika iz 2016. propisuje se cilj i uvjeti sustava gospodarenja građevnim otpadom i sustava gospodarenja otpadom koji sadrži azbest, obveze proizvođača građevnog proizvoda i proizvoda koji sadrži azbest, način označavanja građevnog proizvoda i ambalaže, obveze proizvođača, obveze vođenja evidencija o građevnom otpadu i otpadu koji sadrži azbest te postupci gospodarenja otpadom koji sadrži azbest, uključujući zahtjeve u pogledu skladištenja i prijevoza otpada koji sadrži azbest.

Slijedom ovog Pravilnika, za širu javnost i općinu Oriovac kao jedinicu lokalne samouprave, važna je primjena odredbi članka 18. kojim se propisuje način obveznog postupanja posjednika azbestnog otpada. Prema tom članku Pravilnika, vlasnik, odnosno korisnik građevine – neovisno o tome da li je riječ o fizičkoj ili pravnoj osobi –  u kojoj se nalazi azbest, dužan na poziv jedinice lokalne samouprave i , dostaviti:
•    podatke o lokaciji građevine,
•    procjenu količine, vrste i statusa tj. stanja materijala za koji je izvjesno da će postati azbestni otpad.

I sve to radi planiranja sustava gospodarenja građevnim otpadom koji sadrži azbest.

Jedinica lokalne samouprave dužna je vlasnicima odnosno korisnicima građevina u kojima se nalazi azbest uputiti poziv za dostavom ovih podataka, a onda prikupljene podatke dostaviti Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.
Pozivamo Vas stoga da se dostavom podataka o građevini koja sadrži azbest a kojoj ste vlasnik ili korisnik, uključite u planiranje sustava gospodarenja otpadom koji sadrži azbest.

• Pret
• Sljedeće